Posljedice

POSLJEDICE

PRENAPUČENOST

Svjetska populacija

Danas je na Zemlji gotovo sedam milijardi ljudi.

Na Zemlji je dvaput više ljudi nego prije 45 godina.

Kada su drevni Egipćani izgradili piramide, na našem je planetu bilo manje od 30 milijuna ljudi.

Kad je izgrađen Big Ben u Londonu, svjetska je populacija prvi put dosegla jednu milijardu.

Dok je Mount Rushmore u SAD-u klesan u kamenu u kasnim 1920-ima, svjetska je populacija dosegla brojku od dvije milijarde.

Ujedinjeni narodi predviđaju da će do 2050. godine zemljina populacija porasti za više od 30 posto, do 8,91 milijardi.

Hrana

Danas sve svjetske farme zauzimaju površinu jednaku čitavom Južnoameričkom kontinentu.

Kada bi se populacija udvostručila, potražnja za hranom porasla bi, a opskrba bi se smanjila pa bi cijene drastično porasle.

Kako bi pronašli više hrane za ovaj novi svijet, gladne bi se zemlje okrenule oceanima više nego ikada dosada.

Potrebno je više od sto stabala kako bi se izgradila jedna drvena kuća, dakle, za pet milijuna kuća bilo bi potrebno uništiti šumu veličine Rhode Islanda u SAD-u.

Kada bi se populacija udvostručila u trenu, gradovi kraj velikih površina svježe vode preplavili bi se stanovnicima i pružili dom milijunima ljudi u velikim neboderima.

Voda

U New Yorku vodovodni sistem dizajniran je kako bi upravljao s više od 3,8 milijardi litara vode svaki dan. Kada bi se dvostruko više ljudi kupalo i puštalo vodu u WC-u, količina vode koja bi prošla kroz te stare cijevi udvostručila bi se.

Pomanjkanje svježe vode prouzročilo bi epidemije bolesti, poput kolere i tifusa. Voda prekriva 70 posto planeta, no samo tri posto od toga je svježa voda – od čega je većina zamrznuta u ledenjacima i polarnim kapama.

Prosječno kućanstvo koristi oko 870 litara vode na dan za tuširanje, pranje odjeće i posuđa.

Pomanjkanje vode utjecalo bi i na izgradnju kuća jer potrebno je više od 300.000 litara vode kako bi se načinila jedna tona čelika.

Svjetski porast u izgradnji stavio bi golemi pritisak na električne sustave, a ugljen je jedan od najbržih rješenja.

S masivnim porastom našega električnog sustava, onečišćenje bi postalo toksično.

1952. godine na tisuće je ljudi umrlo za vrijeme velikog onečišćenja. Kada bi se populacija udvostručila, bilo bi to mnogo gore. U svijetu u kojem bi bilo 14 milijardi ljudi, gradovi su najbolje rješenje jer obitelji koriste dvostruko manje struje od obitelji koje žive u kućama.

SVIJET BEZ NAFTE

Povijest nafte

Nafta je jedan od najmoćnijih, najraznovrsnijih goriva na planetu.

Mrtve životinje i biljke, komprimirane i zagrijane tijekom stotinu milijuna godina, proizvele su taj primordijalni nektar planeta od kojeg se može načiniti sve: od četkice za zube do ruža za usta, pa i plastike: NAFTU.

Naftu crpimo iz zemlje već 150 godina.

Izvukli smo više od jednog bilijuna barela iz zemlje, iznos otprilike jednak onom koji je preostao pod zemljom za ljudsku upotrebu.

Trgovina

Devedeset posto zarade Saudijske Arabije dolazi od izvoza nafte.

Za vrijeme naftnog embarga 1973. godine, smanjenje uvoza nafte značilo je da su crpke diljem Amerike ostajale bez benzina.

Kroz luke na američkoj obali na dan prođe više od 55.000 kontejnera. Više od 1,5 milijuna tona materijala. Bez nafte, internacionalna bi trgovina bila osakaćena.

Hrana

U prosjeku je potrebna površina jednog terena za američki nogomet da se prehrani jedna osoba tijekom jedne godine.

U Sjevernoj Americi 30% svježeg voća i povrća ne dospije na police zbog malih nesavršenosti.

Odrasla krava svaki dan pojede deset kilograma hrane. Svinja pojede tri i pol kilograma.

Japan uvozi 60% potrebne hrane.

U Sjedinjenim Državama

Sjedinjene Države uvoze više nafte od bilo koje druge zemlje na planetu.

Svaki dan Sjedinjene Države proizvode više od osam milijuna barela nafte, no potroše dvostruko više.

Više od 400.000 ljudi radi u naftnoj industriji SAD-a.

I za posao i za osobne potrebe, Amerika koristi deset supertankera ulja svaki dan.

Ispod Kalifornije, polje Kern River Oil sadrži 725 milijuna barela skrivene sirove nafte.

Nafta se može proizvesti iz soje i pretvoriti se u dizel-gorivo.

Kukuruz se može pretvoriti u etanol, alternativno gorivo za aute koji idu na benzin.

Energija

40% svjetske energije dolazi od elektrana na ugljen. Jedan vagon može nositi dovoljno ugljena da se energijom napaja jedan manji gradić svaki dan.

Dizelski su motori 30% učinkovitiji od benzinskih.

Ostale usluge

Iznimno važni pribori za bolnice izrađuju se uz pomoć nafte. Svake se godine potroši više od 15 milijardi gumenih rukavica. Lijekovi, lubrikanti i plastične bolničke haljine proizvode se iz nafte. Bez njih, infekcije koje su otporne na lijekove širile bi se mnogo brže.

U Sjedinjenim Državama Ministarstvo je obrane najveći potrošač nafte. Na nju troši oko 180 milijardi dolara godišnje.

Svaki je dan potrebno 6000 kamiona koji prenose 75 milijuna litara dizel-goriva kako bi se odvezlo sve smeće koje se proizvede u New Yorku.

Nebrojeni plastični proizvodi – poput zdjela, žlica i posuda – također se proizvode od nafte.

Alternativa i koristi

Alge se mogu preraditi u ulje. Od njih se može proizvesti 7000 puta više energije po kvadratnom kilometru od drugih biogoriva. One su potpuno obnovljiv izvor koji zahtijeva malo gnojiva.

Bez laganog pristupa novim izvorima nafte, ljudi će morati redizajnirati, reciklirati i ponovno izgraditi ono što imaju.

Da svijet ostane bez nafte, u prvoj bi godini nestale milijarde metričkih tona otrova iz atmosfere iznad Sjeverne Amerike.

OGLAS